Povijest Zagreb salona

STOLJEĆE PROMIDŽBE FOTOGRAFIJE

Sto godina Zagreb salona, međunarodne izložbe fotografije (1910. — 2010.)

A CENTURY OF THE PROMOTION OF PHOTOGRAPHY

A Hundred Years of the Zagreb Salon International Exhibition of Photography (1910 — 2010)

Zvuči gotovo nevjerojatno da se samo godinu dana nakon objavljivanja fotografskog postupka dagerotipije (1839. godine u Francuskoj akademiji znanosti u Parizu) u gradu Zagrebu pojavio imućni trgovac Demetar Novaković snimajući panorame zagrebačke okolice, koje nažalost nisu sačuvane, nego o njima saznajemo iz tadašnjeg tiska. Poduku o izradi dagerotipija dobio je od samog Louisa Daguerrea u Parizu. Tim činom Zagreb je pokazao (ni prvi ni zadnji put) da je oduvjek pripadao srednjeeuropskom kulturnom krugu i da se fotografija u njemu pojavila prije nego i u mnogim drugim europskim, daleko većim, gradovima. Pa i kasnije djelovanje niza fotografa u Zagrebu tijekom XIX. stoljeća samo će to potvrditi. Da podsjetimo samo na Franju Pommera i njegov album fotografija uglednih suvremenika iz 1856. godine (četrnaest godina prije objavljivanja sličnog albuma poznatog francuskog fotografa Félixa Nadara), na Gospodarsku izložbu u Zagrebu 1864. godine na kojoj izlažu fotografi iz Hrvatske, na prvu domaću fotomonografiju Ivana Standla Fotografijske slike iz Hrvatske « objavljenu 1875. godine, na uspješne zagrebačke fotografe Juliusa Hühna i Ivana Standla ili pak na Međunarodnu izložbu umjetnina u Zagrebu 1891. godine na kojoj se afirmira domaća amaterska fotografija. Sve je to neumitno vodilo do osnivanja Kluba fotografah amateurah 1892. godine pod okriljem Društva umjetnosti.

Već tom prigodom njegovi si osnivači stavljaju u zadatak flda svoje članstvo što bolje uputi u fotografiranje, ali i da šire obćinstvo upozna s prirodnim i umjetničkim ljepotama svoje domovine«. Ova kulturno-prosvjetiteljska misija ostaje sve do danas jedna od glavnih odrednica fotografskog pokreta, odnosno Fotokluba Zagreb. Dapače, osnovnu ideju Fotoklub Zagreb tijekom svoje bogate povijesti proširuje i oplemenjuje sve novim i novim sadržajima postavši tako prepoznatljiv u svjetskim relacijama. Sukladno takvoj politici i opredjeljenjima Kluba fotografah amateurah 1910. godine održana je prva međunarodna izložba fotografije u Zagrebu. Izložba je održana u Umjetničkom paviljonu i bila je prvorazredni kulturni događaj. Isti Klub održao je 1913. godine drugu međunarodnu izložbu fotografije, također u Umjetničkom paviljonu. Zbog Prvog svjetskog rata te političkih i društvenih promjena koje su uslijedile u Europi, treću po redu međunarodnu izložbu organizirao je (sada već preimenovani) Fotoklub Zagreb tek 1935. godine. Do 1940. godine održano je pet međunarodnih izložbi fotografije, sve u Umjetničkom paviljonu. I opet Drugi svjetski rat za duže vrijeme prekida niz tih izložbi. Održavanje izložbi nastavit će se tek 1951. godine. Od tada pa sve do danas Fotoklub Zagreb će tradicionalno organizirati međunarodnu izložbu fotografije, koja se od 1962. godine naziva — Zagreb salon. U tom dugom vremenskom razdoblju Zagreb salon se razvija u respektabilnu međunarodnu izložbu umjetničke fotografije u kojoj sudjeluju fotografi, kako profesionalci tako i amateri, iz cijelog svijeta.

Kontinuitet održavanja ove izložbe u Umjetničkom paviljonu neće se, na žalost, zadržati poslije Drugoga svjetskog rata iz niza razloga. Izložba će se održavati u drugim, ali uvijek atraktivnim, izložbenim prostorima (Zagrebački velesajam, Muzej narodnog oslobođenja, Muzej za umjetnost i obrt, Muzejski galerijski prostor Gradec, Galerija Krištofor Stanković u Staroj gradskoj vijećnici, Dom HDLU, Muzej Mimara) sukladno aktualnim materijalnim i drugim mogućnostima Fotokluba Zagreb.

Premda su velike svjetske kataklizme, poput Prvoga i Drugoga svjetskog rata prekidale kontinuitet ove izložbe, danas s ponosom konstatiramo da su se mijenjali druš- tveni sustavi, formirale se i raspadale države ali je žilavi fotoamaterski pokret, zasnovan na beskonačnoj ljubavi prema fotografskoj umjetnosti opstao, kao što je i opstala ova izložba zahvaljujući dugoj i sjajnoj tradiciji fotoamaterskog pokreta u Fotoklubu Zagreb. Na trideset dvije održane međunarodne izložbe fotografije sudjelovali su fotografi iz više od sedamdeset zemalja. Tako je grad Zagreb postao mjesto susreta fotografa iz cijeloga svijeta. Ta velika međunarodna izložba fotografije tradicionalno je popra-ćena nizom manifestacija: susretima fotografa, tribinama, dodatnim izložbama, te je oduvijek izazivala zanimanje medija. Od 14. pa sve do 24. Zagreb salona (od 1968. do 1990.) -te vojne i oružane agresije na Republiku Hrvatsku -od prispjelih fotografija na pojedini Zagreb salon, Fotoklub Zagreb organizira i prateće međunarodne izložbe fotografije i u drugim gra-dovima u našoj zemlji, sukladno već navedenim programskim načelima širenja foto-grafske kulture u hrvatskom narodu. Na takav način Fotoklub Zagreb obavlja izuzetnu kulturno-prosvjetiteljsku misiju širenja fotografske umjetnosti u cijeloj Hrvatskoj. Zavr-šetkom Domovinskoga rata, od 27. Zagreb salona (1998.) nastavljena je takva prak-sa. Zahvaljujući takvoj politici Fotokluba Zagreb, do danas je u okvirima Zagreb salona održano više od 90 međunarodnih izložbi fotografije u 18 gradova u Republici Hrvat-skoj (Bjelovar, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hlebine, Ivanec, Karlovac, Koprivnica, Kuk- ljica, Novska, Osijek, Pag, Rijeka, Rovinj, Split, Šibenik, Varaždin i Vinkovci), pa se tako Zagreb salon, u navedenom razdoblju, svrstao među najveće međunarodne manifes-tacije kulture u Republici Hrvatskoj. Salon okuplja sudionike šaljući pozivnicu sa propozicijama salona koja se objavlju-je putem Interneta, a i u tiskanom obliku dospijeva diljem svijeta, na adrese poznatih fotografa, klubova i nacionalnih asocijacija učlanjenih u FlAP (Međunarodna federaci-ja za fotografsku umjetnost).